Poslanici Evropskog parlamenta (EP) osudili su u amandmanima na rezoluciju o Crnoj Gori smjenu direktorke MANS-a Vanje Ćalović Marković sa mjesta člana Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, napade na novinare, smjene u RTCG i ugrožavanje medijskih sloboda. Amandmane o smjeni u Savjetu ASK su podnijeli Tamaš Mazeriks i Andrej Kovačev, ističući da osuđuju odluku o razrješenju Ćalović Marković i da ona smanjuje učešće NVO sektora u radu najvažnijih institucija.
Prema amandmanu koji je predao Kovačev, EP osuđuje smjenu direktorke MANS-a Vanje Ćalović Marković sa mjesta člana Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
– EP ukazuje na zabrinutost zbog odluka crnogorskog parlamenta da razriješi Vanju Ćalović Marković sa mjesta člana Savjet Agencije za sprečavanje korupcije, i zahtijeva potpunu transparentnost u rješavanju ovog slučaja – navodi se u amandmanu Kovačeva.
On je predao i amandman u kome se kaže da „EP potencira napredak ostvaren u jačanje kapaciteta Agencije za sprečavanje korupcije po pitanju kontrole finansiranja kampanje”.
– Naglašava potrebu za poboljšanjem povjerenja i ugleda ASK, koji se može postići daljim distanciranjem od bilo kog političkog uticaja – navedeno je u amandmanu.
Na nacrt rezolucije, čiji je autor izvjestilac EP-a za Crnu Goru Čarls Tenok, predat je 141 amandman. O tom dokumentu spoljnopolitički odbor EP-a raspravljaće 8. oktobra.
Amandman je predao i poslanik Eduard Kukan, ističući da Evropski parlament posebno naglašava trajne probleme koji se odnose na nedozvoljenu trgovinu duvanom u Crnoj Gori, a posebno sve ono što je povezano sa slobodnim trgovinskim zonama, kao što su Luka Bar i Podgorica. EP, kako navodi Kukan, poziva Evropsku komisiju (EK) da nastavi da podržava crnogorske napore da kontroliše slobodne trgovinske zone i spriječi nezakonitu trgovinu.
Grupa poslanika EP-a na čelu sa Ivom Bajglom iz Slovenije kroz poseban amandman ukazuje i na pitanje ratnih zločina.
– EP je zabrinut što je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) otvorilo osam novih slučajeva u 2016. godini, šest je još u preliminarnoj istražnoj fazi, kao i da se u svim slučajevima SDT oslanjao na pisana pitanja slata Tribunalu u Hagu i tužilaštvima susjednih zemalja. Konstatuje sa razočarenjem da još nema optužnica za komandnu odgovornost, saizvršilaštvo i pomaganje i podržavanje, te da sudske odluke sadrže greške i nedostatke u primjeni međunarodnog humanitarnog prava – navodi se u amandmanu na rezoluciju EP-a.
Na slobodu medija i status novinara posebnim amandmanom osvrnuo se Eduard Kukan, koji je ranije bio šef Delegacije EP-a za odnose sa Crnom Gorom.
– Osuđuje najoštrije zastrašivanja, klevetničke kampanje i fizičke napade na novinare, te napominje da je bilo sedam prijavljenih slučajeva napada na novinare u 2017. godini – navodi se u amandmanu Kukana.
Amandman je podnio i Masimo Kastaldo, poslanik iz Italije, ističući da je „EP zabrinut zbog nedostatka finansijske autonomije, kojim se podstiče politička zavisnost i polarizacija medija”.
– Smatra da je potrebna transparentna i nediskriminatorna raspodjela državnih sredstava za oglašavanje, i poziva vlasti da razmotre alternativne oblike indirektnih subvencija da jačaju nezavisnost medija – ocjenjuje se u amandmanu italijanskog poslanika.
Svake godine Evropski parlament usvaja političku rezoluciju kao odgovor na izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za prijem u EU.M.V.


Članstvo zavisi od Bokeljske mornarice i „Jadrana”

U rezoluciji EP-a se posebno ističe amandman hrvatskog poslanika Tonina Picule, koji se tiče Bokeljske mornarice.
– Evropski parlament ukazuje na kontinuirani napredak po pitanju poboljšanja položaja manjina, poziva da se multietnički identitet Bokokotorskog zaliva poštuje i preduzmu dodatni napori da bude zaštićen. Poziva Crnu Goru u cilju zaštite Bokeljske mornarice da prepozna hrvatsko porijeklo i identitet ovog nematerijalnog nasleđa koje datira iz 12. vijeka – navedeno je u tekstu amandmana Picule, bivšeg hrvatskog šefa diplomatije.
Nije to, međutim, jedini amandman koji je predao Picula koji se tiče otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske.
– EP poziva na brzo zaključivanje sporazuma za rješavanje preostalih graničnih sporova sa Srbijom i Hrvatske i pitanja sukcesije u vezi nasleđa bivše SFRJ, uključujući njeno vojno i mornaričko nasleđe, a jedan primjer je jedrenjak „Jadran” – navodi se u tekstu drugog amandmana koji je predao poslanik EP-a iz Hrvatske.
Još jedan poslanik EP-a iz Hrvatske, Dubravka Šuica, zatražio je razrješenje graničnog spora Crne Gore i Hrvatske na Prevlci.